Bolest neoliberalizma u sustavu zdravstva

Dom zdravlja Siget
Dom zdravlja Siget

Malo što nam je važnije od našeg zdravlja, ali baš je naše zdravlje pod udarom „mjera štednje“ i „restrukturiranja“. Razlog za ovu „sanaciju“ je, kako kažu iz vlade, taj što je bolnički sustav „gubitaš“. Naše državne bolnice, upozoravaju nas iz Međunarodnog monetarnog fonda, očito zarađuju manje nego privatni trgovački centri ili strane banke. U cijeloj hajci na slabo profitabilne bolnice malo je tko primijetio da one ni ne služe tome da zarađuju, nego da lijeće ljude. Dakle, oprostite gospodo „međunarodni stručnjaci“ – nikada nismo ni mislili će se netko bogatiti na našem zdravlju, niti da bi itko trebao.

Vrijednost bolnica i zdravstvenog sustava je u nečem sasvim drugom, one su, bar dosad, omogućavale da ne crkavamo po ulici od jednostavnih ili kompliciranijih bolesti, a to je nešto čega se malo tko razuman može odreći. Razum nažalost ne vlada među odgovorima ili je stvar u tome da oni koji odlučuju o sustavu isti ni ne koriste, jer su ionako dovoljno bogati da se liječe po privatnim klinikama i u inozemstvu. To je privilegija koju ne dijeli većina u našoj zemlji.

besplatno_zdravstvo_trnsko
Dom zdravlja Trnsko

Upućeniji će primijetiti da se scenario „restrukturiranja“ odvija po dobro poznatim receptima majstora neoliberalne kuhinje. Za početak, plan cijelog procesa izrađuju navodno neutralni stručnjaci koji služe kao smokvin list za političke odluke vlade (u ovom slučaju to je misteriozna francuska agencija). Dakako, unatoč galami o velikoj potrebi „stroge štednje“, ovi eksperti neće ostati uskraćeni za visoku naknadu za svoje pametne savjete. Prvi od tih savjeta je skriven iza fino upakiranih fraza „spin-off“ i „outsourcing“, a predlaže da se dio djelatnosti (tzv. nemedicinskih) privatizira. Po nekoj čudnoj logici, čišćenje i održavanje će biti puno jeftinije ako se u bolnički sustav uguraju i neki privatni džepovi koji se moraju puniti, jer privatne tvrtke, za razliku od bolnica, ne mogu poslovati bez profita.

Vlada dakako računa na dobro poznatu karakteristiku privatnog sektora da bude ekonomičan time što tjera radnike da rade debelo iznad radnog vremena, za jako sitnu plaću i time što je puno sposobniji „uštedjeti“ na materijalu i drugim troškovima. Problem je samo u tome što operacijska sala i nije baš mjesto u kojem želiš „štedjeti“ na čišćenju.

Dom zdravlja Centar
Dom zdravlja Centar

Osim toga, skupo plaćenim francuskim „stručnjacima“ nekako je promaklo ono što svatko može saznati polusatnim pretraživanjem interneta: da je zbog negativnih posljedica isti proces u Sloveniji obustavljen, a da je npr. u Kanadi ne samo povećao troškove održavanja, nego je stvorio i nove troškove uslijed pretjerano „ekonomičnog“ čišćenja bolnica, što svakako nisu bile jedine negativne posljedice.

Druga faza predviđa rezanje ostalih troškova, a to je za vladu i njihove savjetnike nepodnošljiv trošak liječnika, sestara, bolničara i drugog medicinskog osoblja. Iako se već godinama priča o tome Hrvatskoj kronično nedostaje medicinskog osoblja, o čemu svjedoči i broj prekovremenih sati, kao redovi u čekaonicama, vlada je prvo zabranila nova zapošljavanja, a onda počela najavljivati i nužnost smanjenja broja medicinskih radnika, u svrhu „racionalizacije“. Kao i drugdje, i u zdravstvu ogromnu prepreku „racionalnom“ poslovanju predstavlja postojanje kolektivnih ugovora. Da bi doskočilo tom „problemu“, vlada odbija potpisati novi kolektivni ugovor i istovremeno smanjuje naknade za prekovremene sate (čiji se broj povećava). Krajnje cinično, ministar objašnjava kako „nema razloga za štrajk“ iako već drugi put ove godine smanjuje prava medicinskih radnika i to nakon što je već potpisao ugovor kojim obećava da to neće činiti!

Dječja bolnica, Klaićeva
Dječja bolnica, Klaićeva

Bez obzira na to što mislili o djelovanjima postojećih sindikata, teško se ne složiti s tvrdnjama Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara kako se ovdje ne radi samo o kolektivnom ugovoru ni o plaćama medicinskih radnika. Zdravstvo je nešto što se neminovno tiče svih. Uz neupitnu podršku najavljenom štrajku medicinskih radnika, valja se prisjetiti i kako je zdravstvo ne tako davno bilo nešto što nismo smatrali privilegijom, nego pravom svakoga. Neprestanim procesima nevino nazvanim „rekonstrukcija“ ili „strukturna prilagodba“ polako nas se navikava da na zdravlje gledamo kao na neku luksuznu uslugu, kao na odlazak u skupi restoran ili daleko putovanje. Time se ne napada samo kvaliteta života pojedinaca, nego i budućnost zajednice, radi interesa kapitala. U takvoj situaciji, borba za zdravlje može imati samo jedan zahtjev: potpuno besplatno zdravstvo dostupno svima, s jedinom svrhom čuvanja našeg zdravlja i bez parazitskih privatnih džepova u sustavu.

Zatvoreno za komentare.

Create a website or blog at WordPress.com

Gore ↑

%d bloggers like this: