Narod Čilea želi sam odlučiti o svojoj sudbini!

Jučer se u Čileu održao referendum povijesnog značaja. Narod Čilea odlučivao je treba li se mijenjati postojeći ustav koji je donešen za vrijeme Pinochetove diktature (1973-1990). Unatoč epidemiološkim mjerama i represivnom kontekstu u kojem se odvijao referendum, odaziv je bio natpolovičan, a čak 78% glasača odgovorilo je potvrdno na pitanje “treba li mijenjati ustav?”. Na drugo pitanje – “Koje tijelo treba složiti nacrt novog ustava?”, 79% glasača opredijelilo se za tijelo koje će u potpunosti sačinjavati kandidati izabrani od naroda (druga opcija bila je da 50% čine narodni kandidati, a 50% članovi parlamenta). S obzirom na povijesno loša iskustva s parlamentarnim zastupnicima, koji su i u slučaju Allendeova svrgavanja 1973. odigrali prljavu ulogu, ne iznenađuje da narod u ovako važnom pitanju nije htio njihovo uplitanje.

Podsjetimo se, prije godinu dana izbili su veliki prosvjedi u Čileu, inicijalno zbog poskupljenja tramvajskih karata. Razlozi su, međutim, bili puno dublji i ticali su se samih temelja čileanskog poretka, oličenog u ustavu. U stvaranju tog ustava 1980. glavnu riječ imali su “čikaški momci”, odnosno ekonomisti sa sveučilišta u Chicagu pod snažnim utjecajem Miltona Friedmana – oca neoliberalne doktrine. Iako je Chile statistički najbogatija zemlja Južne Amerike, razmjeri nejednakosti su gigantski, a to je direktna posljedica ustava iz 1980. koji je na velika vrata uveo privatizaciju svih državnih poduzeća i tvrdu liberalizaciju tržišta. Četrdeset godina takvog funkcioniranja dovelo je zemlju do ruba i lanjski prosvjedi jasno su iskazali nuždu da obrazovanje, zdravstvena skrb i stanovanje budu ustavom zaštićene kategorije koje neće ovisiti o hirovima tržišta.

Nakon jučerašnjih trijumfalnih rezultata otvorio se i realan prostor za takav scenarij. U aprilu 2021. čileanski će narod izglasati članove Narodne konvencije koja će imati 9 mjeseci da složi novi nacrt Ustava. Zemlja koja je propatila fašističku diktaturu generala Pinocheta, a čije su rezultate u privredi redovito pozdravljali svi zapadni političari, konačno ima šansu da u realno demokratskim okolnostima odabere put svojeg razvitka, koji neće slijediti upute Washingtona nego djelovati na dobrobit svog naroda.
Solidarnost s narodom Čilea!