Brodogradnja nije važna? Ne vjeruj glupostima, informiraj se i misli svojom glavom!

Hrvatska bi uskoro mogla ostati bez brodogradnje, industrijska grane u kojoj je nekad bila u svjetskom vrhu. Svi znaju da su škverovi danas u velikim problemima, pitanje je samo što se oko toga može napraviti. Prema mišljenju mnogih, najbolje je sve pustiti niz rijeku i staviti lokot. Ali ta „mišljenja“ i nisu baš nešto najbolje promišljena. Evo par pitanja i odgovora koji pobijaju laži na koje ste sigurno naišli.

BRODOGRADNJA STVARA SAMO GUBITKE I TROŠI NOVCE POREZNIH OBVEZNIKA

Koliko god nas uvjeravali da će tržište samo odrediti što je isplativo a što nije, vrijednost brodogradnje se ne može izraziti samo kroz brojke. Brodogradnja je veliki generator posla jer osim u brodogradilištima, u procesu izgradnje brodova sudjeluje i puno kooperanata u drugim industrijskim granama. Unatoč činjenici da je u procesu tranzicije uništena većina domaće privrede i dalje recimo Adriadiesel iz Karlovca proizvodi dizelske motore za brodove, šibenski TLM obrađuje aluminij, a i brojne druge tvrtke imaju direktnu korist od brodogradnje i sve one velikim dijelom ovise o sudbini brodogradilišta. Procjena je da se na svaku osobu zaposlenu u brodogradilištu otvaraju dodatna tri radna mjesta u drugim poduzećima. Kako trenutno brodogradnja osigurava radna mjesta za 11.000 ljudi te još oko 20.000 u direktno povezanim industrijama (i još bar toliko u uslužnim djelatnostima), brodogradnja osigurava egzistenciju za minimalno 50.000 obitelji. Vrijednost brodogradilišta tako se ne mjeri samo u kunama, nego i u desecima tisuća ljudi čija egzistencija ovisi o sudbini brodogradilišta.

NITI JEDNA DRŽAVA NE FINANCIRA SVOJA BRODOGRADNJA OSIM HRVATSKE

Apsolutno svaka država na svijetu subvencionira svoja brodogradilišta. Recimo, uspon azijskih brodogradilišta temelji se na državnim subvencijama. Kina je upravo kroz subvencije modernizirala svoja brodogradilišta i smanjila njihove troškove za oko 20 posto, a Južna Koreja cijelu industriju temelji na gradnji brodova i automobila. Hrvatska se naravno ne može mjeriti s Korejom ili Kinom, no strateškim planiranjem te modernizacijom, brodogradilišta mogu biti veliki industrijski zamašnjak koji će pokretati cijelu industriju.

BRODOGRADNJA NEMA BUDUĆNOST. TREBA SE OKRENUTI TURIZMU

Sudbinu zemlje u potpunosti prepustiti na milost i nemilost uspješnosti turističke sezone bilo bi zaista suludo. Upravo je vrijednost nekretnina predmet interesa domaćih i stranih „poduzetnika“ koji na prostorima brodogradilišta planiraju izgraditi marine, hotele i turistička naselja. Industriju o kojoj ovise desetine tisuća ljudi pretvoriti u odmaralište za bogate Europljane bilo bi zaista kriminalno.

UMJESTO BRODOGRADNJE, TREBA FINANCIRATI MALE PODUZETNIKE POPUT MATE RIMCA

Procjenjuje se kako se za svaku kunu prihoda od brodogradnje u povezanom lancu stvara još 3,5 kuna nove vrijednosti zbog prihoda koje imaju kooperanti i ostali uključeni u procesu brodogradnje. Misliti da će državu spasiti prestanak financiranja „velikih javnih gubitaša“ i početak financiranja „malih uspješnih poduzetnika“ je suludo. Poanta brodogradilišta nije isključivo proizvoditi profit, a čak iako je država stvarno „ulupala“ milijarde kuna u brodogradilišta, skoro cijeli iznos vraćen je natrag kroz poreze, novo otvorena radna mjesta i sl. No, kad već pričamo o brojkama, treba spomenuti da i ti „mali uspješni poduzetnici“ itekako traže subvencije od države. Rimac je samo u jednom natječaju Ministarstva gospodarstva dobio preko 50 milijuna kuna nepovratnih subvencija. Profita također nema, a utjecaj na ekonomiju je zanemariv kad se usporedi s brodogradilištima.

RADNICI SU TAKOĐER KRIVI ZA PROPAST BRODOGRADILIŠTA

Nepošteno je radnike optuživati da su krivi za loše poslovanje njihovih firmi. Jedini koji imaju čiste namjere i koji imaju najviše za izgubiti su upravo radnici. Brodogradnja nije samo proizvodna djelatnost, već uspješnost ovisi o strateškom planiranju, kupnji sirovina, komponenata itd. A jedini koji nisu dobivali ogromne bonuse, koji nisu svjesno uništavali tvornicu te koji su radili na dobrobit poduzeća su radnici. Oni jedini imaju legitimitet nastaviti s borbom za spas brodogradilišta.

Zatvoreno za komentare.

Create a website or blog at WordPress.com

Gore ↑

%d bloggers like this: