POBUNA Zakone, kao okove, kidamo i odbacujemo, mašine dlanom mazimo i koplja moderna spremamo. Visokopostavljene i državnoneophodne raskrinkavamo i po ogromnim žitnicama razbacujemo. Pevamo pesmu slobode u ritmu lopotanja vozova koji nepravdom mučene povezuju. * * * PRIVATIZACIJA Sada, kada se reka primirila, a prevratničke bujice nema na vidiku, slutim odjek umrtvljenih koraka po praznim,... Continue Reading →
Umetnost tranzicionog realizma
TRANZICIONI REALIZAM - umetnost za prolaterijat u trenutku strateške defanzive - - otpor kulturnom imperijalizmu - - dželat malograđanskoj umetnosti - - jauk pauperizovanih - - poklič boraca - - agitaciono sredstvo - - jasan kao dan -
KUBANSKA REVOLUCIJA
Kastro poziva na promenu stvarnosti – "Ne izvrtati je, ali nikad ne prestajati s promenama". Na Kubi nije postojao proletarijat u klasičnom smislu. Tek 1960. se prelazi na socijalističku revoluciju. Tada je izvršena nacionalizacija svih domaćih i stranih preduzeća. Istovremeno se stvarala nova partija iz ustaničke vojske.
VIJETNAMSKA REVOLUCIJA
Ho Ši Min: "Tri su nam neprijatelja koja treba pobediti – strani osvajači, glad i neznanje".
JUGOSLOVENSKA REVOLUCIJA
U oslobođenim delovima zemlje stvara se novi sistem vlasti. Rešavanje nacionalnog pitanje bilo je pravilno postavljeno. Bratstvo-jedinstvo je stub novog poretka. Svi narodi pored svojih štabova imali su i svoja antifašistička veća kao regionalnu zakonodavnu i izvršnu vlast. Socijalni sadržaj nove vlasti su dali mladi borci – seljaci i radnici.
KINESKA REVOLUCIJA
Mao Ce Tung u rodnom Hunanu, 1925. otkriva seljački svet i njegovu snagu. Tada piše prvo svoje delo, Analizu klasa u kineskom društvu. Mao je već prihvatio ulogu seljaštva kao elementa revolucije. Mao je predlagao oružanu agrarnu revoluciju koja bi izbila odozdo, inicijativom siromašnog seljaštva, i pod rukovodstvom revolucionarne avangrade. Siromašne seljake Mao naziva glavnom snagom revolucije.
GRAĐANSKI RAT U ŠPANIJI
Uzroci sloma španske republike su: vojna nadmoć fašističkih snaga koja se ogledala u podršci koju su obezbedile Nemačka i Italija, politika nemešanja koju su sprovodile Engleska, Francuska i SAD, nejedinstvo u republikanskom frontu, nesposobnost da se izgradi politika jedinstvenog fronta i nedoraslost rukovodilaca Španske republike istorijskom trenutku. Rat na frontovima je bio završen, ali nasilje još dugo nije prestalo. Došao je mir, pisaće pesnik Rafael Alberti, a u polju je neprestano krvarila maslina.
REVOLUCIJA U MAĐARSKOJ
Mađarska komuna je trajala 130 dana, a njeno mesto je zauzeo beli teror rumunskih okupacionih snaga i bandi admirala Hortija. Pobeda kapitalističkih snaga nad komunom na Zapadu je slavljena kao početak oseke revolucije u Evropi, što je konstatovala i Treća internacionala.
REVOLUCIJA U NEMAČKOJ
Crvena zastava vije se nad Berlinom. Kajzer je abdicirao. Obrazovana je nova vlada... Čuvajmo se ushićenja. Ova revolucija ne treba samo da očisti sve ostatke i otpatke feudalizma, njena parola nije samo republika, već socijalistička republika! Njena zastava nije crno-crveno-zlatna, zastava buržoaske revolucije iz 1848, već crvena zastava internacionalnog socijalističkog proletarijata...

